Nevoljo, ime ti je A

A je došla u trenutku kad sam je najmanje trebao. Poslije svega kroz što sam prolazio, nisam želio još i nju.

Kad sam sve tjerao od sebe, kad sam bježao od širih narodnih masa, kad nisam želio vidjeti  nikog. A je bila prisutna uvijek, a ponajviše kad upravo svi i odu. Kad ostajem sam. Ona i ja.

Nije mi dala mira. Gušila me je. Tjerala na pretjerano razmišljanje. A je bila uzrok mojih napada panike. Ona je kriva što sam tonuo sve dublje.  Sa njom sam spavao i s njom se budio.

A je kriva što s vremena na vrijeme nisam nalazio svjetlost. Jer A je bila tama. Zbog A nisam vidio koliko je život, uprkos svemu-lijep. Nisam vidio da stvari nisu toliko loše kakvim mi ih ona predstavlja.

Zbog A sam izgubio apetit. Bio sam malaksao. Nosio sam neki nevidjljivi teret na vratu. Zbog A sam zapostavio porodicu. Odaljio se od prijatelja. Sve manje utjehu tražio kod Boga. A je kriva što nikad nisam priznao da me boli. Bez rane. Kriva je i što sebi nisam mogao dokazati da ta bol ne prolazi  jednim čajem od kamilice.

Dok ne skineš povez sa očiju nećeš vidjeti. Nećeš prepoznati da sa A gubiš vrijeme i uništavaš sam sebe. Neprestano ćeš misliti da je sve uredu, iako znaš da nije. Da želiš sebe od prije.

A mi nije rekla da mogu biti jak. Da su problemi rješivi. A mi nikad nije rekla da će sve biti lakše onog trenutka kad se suočim sam sa sobom. Sa vlastitim mislima. Da mogu skinuti povez. Dok ne kažem “ne želim te“. Riješit ću te se. Nastavit ću tamo gdje sam stao. Zdrav.

Nevoljo, ime ti je Anksioznost.

 

Statistički podaci:

Statistički podaci Svjetske zdravstvene organizacije, istraživanje 2004/2008, na uzorku od 5.000 ljudi iz Evrope pokazuju da 24 % populacije pati od anksioznih poremećaja, 12 % od agorafobije i svaka deseta osoba pati od napada panike.

Više od 450 miliona ljudi na svijetu ima neki od mentalnih poremećaja, a procjenjuje se da bi svaka četvrta osoba tokom svog života mogla imati određenih problema s mentalnim zdravljem. Suicid je drugi najčešći uzrok smrti među mladim ljudima diljem svijeta, a, prema predviđanjima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), do 2020. godine depresija će biti drugi uzrok ukupnog obolijevanja i jedan od vodećih javno zdravstvenih problema.