Šta je to nihilizam?

Nihilizam potječe od latinske riječi nihil, što u prijevodu znači ništa. Kroz svoju historiju ovaj pojam se evoluirao i njemački filozof Friedrich Nietsche određuje ga kao dvosmislen. Ruski pisac Ivan Sergejevič Turgenjev, je pojam nihilizam popularizirao, te ga prvi put koristi u svom romanu „Očevi i djeca“, iz  1862. godine. U svojoj knjizi je karaterizirao životni stav i poglede svog glavnog junaka Jevegenija Vasiljeviča Bazarova.

Pojm nihilizam prvi put ju je upotrijebio Friedrich Heinrich Jacobi (1743–1819). Koristio je ovaj termin da okarakterizira racionalizam, a posebno Kantovu „kritičku“ filozofiju da izvršava reductio ad absurdum prema kome se sva racionalizacija (filozofija kao kritička) smanjuje se na nihilizam.

Najčešće povezana osoba s nihilizmom jeste Friedrich Nietzche. U svojoj knjizi „Will to Power“, piše: „ Svako vjerovanje, svako razmatranje neke istine, je nužno netačno zato što ne postoji istinski svijet.“ Za njega, ne postoji nikakav objektivni red ili strukturu u svijetu izuzet šta mi doprnesemo tome.

Objektivni nihilizam se manifestira u nekoliko perspektiva:

• Epistomološki nihilizam – poriče mogićnost znanja i istine. Okarakterizirano je kao ekstremni skepticizam;
• Politički nihilizam – zastupa prethodno uništavanje svih postojećih političkih, socijalnih i religijskih načela kao preduslov za bilo koji budući napredak;
• Etički nihilizam (moralni nihilizam) – odbijia mgućnost apsolutne moralne ili etičke vrijednosti. Dobro i zlo se vagaju, i povezane vrijednosti su jednostavni rezultat socijalnog i emocijalnog pritiska;
• Egzistencijalni nihilizam – najpoznatiji pogled, potvrđuje da život nema suštinskog značenje ili vrijednost.

Nihilizmom su se u različitim periodima i kontekstima smatrani umjetnički pokreti kao što su dadaizam i futurizam, a i u filozofskim pokretima kao što je egzistencijalizam, postmodernizam, poststrukturalizam i dekonstruvizam.