Predstavljene preporuke o položaju djece u BiH

25.10.2017. godine u hotelu Zenica predstavljene su preporuke o položaju djece u BiH, koje su nedavno u Briselu prezentovali Ira Raković, voditeljica programa za djecu u Udruženju Naša djeca Zenica, te Saša Stefanović koji je direktor Mreže organizacija za djecu Srbije, pred EU zvaničnicima i pred prestavnikom Europskog parlamenta.

Preporuke su nastale kako bi bile dio izvještaja o napretku BiH, međutim, ove godine nisu radili na izradi tog izvještaja. Preporuke su nastale u sklopu regionalnog projekta Glas mladih, koje podržava EU, a sačinile su ih mreže organizacija koje rade za mlade u BiH, Albaniji, Crnoj Gori, Kosovu i Srbiji. Svaka od ovih država je napravila preporuke koje su proslijeđene prema delegacijama EU u tim državama.

Udruženje Naša djeca Zenica, ispred mreže Snažniji glas za djecu je predstavilo četiri preporuke.

Prva preporuka je vezana za državni akcioni plan za djecu, odnosno implementaciju istog. Druga preporuka se odnosila na usklađivanje politika i praksi kada su u pitanju djeca sa poteškoćama. Također, preporuka je i da se iznađu sredstva  za realizaciju prava djece. Posljednja preporuka je i aktivnije suočavanje problematike nasilja nad djecom koje je prisutno u našem društvu.

 

Drago nam je da su preporuke došle do Europskog nivoa, gdje su shvatili problematiku i gdje će zvaničnici iz EU pokušati da ponovo utječu i da daju svoje preporuke prema našoj, ali i drugim državama Zapadnog Balkana – izjavila je Ira Raković.

Kada su se kreirale preporuke, vidjelo se da ovaj dio regije se susreće sa sličnim ili istim problemima, a koji se vežu za nedostatak sretstava za realizaciju prava djece od najosnovnijih segmenata života, pod koje se podrazumijevaju zdravstvo, osiguravanje djeci pitke vode i hrane, pa do obrazovanja. Veliki su problemi i kada su u pitanju djeca sa teškoćama u razvoju, koja nemaju jednak pristup uslugama kao ostala djeca, zatim djeca koja su siromašna koja nemaju pristup zdravstvenim uslugama.

Razgovaralo se o tome koliko je potrebno da se iznađu sredstva da se realizuje državni akcioni plan, o problemu nasilja nad djecom i među djecom, o programima rane intervencije za djecu sa teskoćama u razvoju i o programima koji bi trebali da budu namijenjeni najmlađoj popoulaciji, a to je njihovo uključivanje u predškolski odgoj i obrazovanje.

S obzirom na to da je u BiH najniži obuhvat djece bilo kojim oblikom predškolskog odgoja i obrazovanja, za razliku od zemalja EU kojima se taj procenat kreće oko 93-94%, razgovarali smo o ovoj vrsti odgoja – dodala je Ira.

Preporuke se odnose na implementaciju ovog plana, na uskljađivanje politika i praksi kada su u pitanju djeca sa teškoćama u razvoju, iznalaženje sredstava za realizaciju prava djeteta i suočavanje sa problematikom nasilja nad i među djecom.

 

Nije posao nevladinih organizacija da aktiviraju servise za djecu, jer su neodrživi i zavise od toga koliko će donatorima biti interesantno da ih podržavaju, nego je država ta koja treba da osigura održivost servisa tako što će davati sredstva i imat ćemo održivost u smislu finansija i kvaliteta. Mi kao nevladin sektor možemo da radimo na zagovaranju i promovisanju tih servisa – kaže Ira Raković